24 sata sa izviđačko-udarnom grupom „Rubikon“: Ekskluzivan pogled na dronove Skalpelj, Molnija i Superkam

24 sata sa izviđačko-udarnom grupom „Rubikon“: Ekskluzivan pogled na dronove Skalpelj, Molnija i Superkam

Nova epizoda emisije „Vojna prijomka“ televizije Zvezda provela je 24 sata sa pripadnicima centra „Rubikon“, specijalizovane jedinice za bespilotne sisteme. U fokusu reportaže našli su se borbeni i izviđački dronovi Skalpelj, Molnija i Superkam, kao i taktike njihove upotrebe na terenu.
Svet | Dronovi 98 | 20.09.2026 | 12:33
Glavna slika vesti
Komentari 0
Nova epizode Vojna prijomka posvećena radu izviđačko-udarne grupe "Rubikon"

Autori emisije pratili su rad jedne izviđačko-udarne grupe centra „Rubikon“, od pripreme bespilotnih letelica i lansiranja do njihovog vođenja ka ciljevima na velikim udaljenostima. Tokom snimanja prikazana su stvarna lansiranja više tipova dronova, uključujući lutajući projektil Skalpelj, izviđačke bespilotne letelice Molnija-R i Superkam-180, kao i protivvazdušne dronove-presretače.

Komandir grupe sa pozivnim znakom Jenisej objasnio je da jedinica često koristi taktiku takozvanog „slobodnog lova“, tokom koje operatori samostalno tragaju za pogodnim ciljevima iza linije fronta. Takav način upotrebe podrazumeva potragu za vozilima, logističkim resursima ili privremenim punktovima raspoređivanja protivničkih snaga.

„Slobodan lov“ je termin preuzet iz vojne avijacije i označava izvršavanje zadatka bez unapred definisanog cilja. Posada ili operator tokom misije samostalno pronalazi i bira metu na osnovu situacije na terenu.

Posebna pažnja posvećena je dronu Skalpelj, lutajućem projektilu sa X-konfiguracijom krila. Prema navodima iz emisije, letelica može da nosi bojevu glavu mase oko pet kilograma, a operateri navode da je sposobna za dejstva na udaljenostima do 100 kilometara. Zahvaljujući aerodinamičkoj konfiguraciji, Skalpelj zadržava dobru stabilnost i pri nepovoljnim meteorološkim uslovima.

Prikazan je i način rada posada, pri kojem su lansirna pozicija i komandni punkt fizički odvojeni kako bi se smanjila mogućnost njihovog otkrivanja. Nakon lansiranja, operatori upravljaju letelicom sa udaljene lokacije, koristeći različite režime kamera, uključujući dnevni i infracrveni kanal.

Centar „Rubikon“ kao poligon za razvoj novih sistema

Prema navodima iz emisije, centar „Rubikon“ formiran je 2024. godine kao ispitni centar za perspektivne bespilotne tehnologije. Jedan od njegovih zadataka jeste testiranje novih sistema u realnim uslovima, kao i dostavljanje povratnih informacija proizvođačima radi daljeg unapređenja konstrukcije.

U reportaži je prikazana i izviđačka letelica Molnija-R, čija je glavna karakteristika niska cena i jednostavna upotreba. Operateri ističu da se radi o univerzalnoj platformi koja se može koristiti i za izviđačke i za udarne zadatke, zavisno od opreme i konfiguracije.

Magnetometar je senzor koji omogućava bespilotnoj letelici određivanje orijentacije u prostoru u odnosu na Zemljino magnetno polje. Zbog toga je tokom kalibracije potrebno udaljiti sve metalne predmete i elektronske uređaje koji mogu uticati na merenje.

Tokom testiranja nove verzije Molnije-R prikazano je nekoliko neuspešnih pokušaja lansiranja, što je, prema rečima operatera, uobičajena pojava tokom procesa ispitivanja novih sistema. Nakon podešavanja katapulta, letelica je uspešno poletela iz trećeg pokušaja.

Superkam i značaj tihih izviđačkih platformi

Ekipa emisije posetila je i posadu bespilotnog aviona Superkam, koji se u jedinici koristi za izviđanje. Sagovornici navode da je veliki značaj ovog sistema u električnom pogonu, koji omogućava znatno tiši rad u odnosu na starije izviđačke platforme sa klipnim motorima.

Posebno je istaknuta preciznost sletanja. Operateri tvrde da se letelice po završetku zadatka vraćaju sa veoma visokom tačnošću, što omogućava brzo ponovno osposobljavanje za naredne misije.

Molnija-PVO i borba protiv neprijateljskih dronova

Jedan od najzanimljivijih segmenata reportaže posvećen je dronu-presretaču Molnija-PVO. Reč je o jednokratnoj bespilotnoj letelici namenjenoj presretanju vazdušnih ciljeva, uključujući izviđačke i udarne dronove.

Prema prikazanim podacima, Molnija-PVO dugačka je gotovo 1,5 metara, ima raspon krila od 138 centimetara i koristi električni pogon. Kao sredstvo uništenja koristi specijalizovanu bojevu glavu FBN-08, namenjenu stvaranju oblaka fragmenata u blizini cilja.

Princip dejstva sličan je radu sistema protivvazdušne odbrane, gde cilj ne mora biti pogođen direktno. Dovoljno je da se nađe u zoni dejstva fragmenata nastalih detonacijom bojeve glave.

Operateri navode da njihova posada dnevno može da upotrebi i do dvadesetak ovakvih presretača. Prednost sistema predstavlja brzo lansiranje iz ruke, bez potrebe za katapultom ili složenom pripremom.

Udarna porodica Molnija

U završnom delu emisije prikazani su udarni dronovi Molnija-2 i Molnija-13. Osnovna razlika između njih je nosivost.

  • Molnija-2 može da nosi do pet kilograma korisnog tereta.
  • Molnija-13 ima deklarisanu nosivost od 13 kilograma.
  • Obe letelice koriste sličan koncept upravljanja.
  • Veća verzija namenjena je nošenju težeg borbenog tereta.

Prema navodima operatera, upravljanje većom verzijom ne razlikuje se značajno od manje, pa piloti koji imaju iskustvo na Molniji-2 lako prelaze na Molniju-13.

Tokom snimanja prikazan je i jedan od prvih testova Molnije-13 u sastavu centra „Rubikon“. Letelica je izvela probni let i uspešno sletela, dok će o njenoj budućnosti i eventualnom širem uvođenju odluku doneti nadležne vojne strukture.

Na kraju reportaže autori zaključuju da centar „Rubikon“ predstavlja jednu od ključnih ruskih platformi za razvoj, testiranje i operativnu primenu novih bespilotnih sistema, pri čemu iskustva operatera direktno utiču na dalji razvoj domaćih dronova.

Obradio: Admin front | Izvor: TV Zvezda
×
<
>
Uvećana slika
Povratak na vrh