Laseri protiv bespilotnih letelica i drugo naoružanje
Ministar industrije i trgovine Rusije, Anton Alihanov, u intervjuu za „Komsomoljsku pravdu“ govorio je o merama koje se preduzimaju za zaštitu od bespilotnih letelica. Prema njegovim rečima, u Rusiji se koristi celokupna linija laserskih kompleksa za uništavanje dronova‑kamikadze, uključujući i zaštitu proizvodnih objekata.
Alihanov je naveo da je na jednom od objekata laserskim kompleksom za mesec dana uništeno oko 60 dronova, čime je ostvarena značajna ušteda na raketama. „U suštini, troškovi se svode na potrošnju električne energije, ništa više. To ne znači da se može potpuno odustati od protivvazdušnih raketa, ali je izuzetno važno razvijati takve komplekse“, rekao je on.
Proizvodnja protivvazdušnih raketa u Rusiji porasla je nekoliko puta u odnosu na 2025. godinu, a taj proces će se nastaviti. Naglašeno je da se samo sa protivvazdušnim topovima ne može postići adekvatna zaštita, pa je razvoj laserskih sistema nužan kao dopuna postojećim sredstvima PVO.
Koje se tačno laserske platforme koriste nije otkriveno, ali se u medijima pominju:
Testiranje nepoznatog laserskog kompleksa u junu 2025. godine, pretpostavlja se da je reč o laserskom sistemu „Perun“ ruske kompanije Švabe. Prema informacijama TASS‑a, „Perun“ je razvijen u NPTs „Svarog“ i namenjen je za zaštitu vojno‑industrijskih objekata, energetskih postrojenja i kritične infrastrukture. Sistem omogućava do 15 minuta neprekidnog zračenja sa baterijom, ima domet do 5 km i borbeno dežurstvo do 5 sati. Cena jednog dejstva od 10 sekundi laserskog snopa procenjuje se na 205 rubalja. U stacionarnoj verziji smešten je u 20‑ft kontejner, dok je mobilna verzija postavljena na šasiju nosivosti do 5 tona. Opremljen je kamerama, termovizorom i AI sistemom tehničkog vida za prepoznavanje i navođenje ciljeva. Tokom testiranja pokazao je visoku efikasnost protiv FPV i dronova avion‑tipa, onesposobljavajući njihove kamere, baterije, motore i krila.
- Kompleks „Perun“, o kojem je objavljena informacija 16. jula 2026. godine,
- Kompleks kompanije „Švabe“, prikazan na izložbi „Interpoliteh‑2025“,
- Kadrovi iz juna 2025. sa poligona u RF gde je testiran nepoznati laserski sistem (verovatno od „Švabe“),
- Spekulacije o kompleksu „Zadira“, bez konkretnih podataka.
Od proleća 2025. u nekim ruskim garnizonima za odbranu od ukrajinskih dronova‑kamikadze koriste se i kineski mobilni laserski sistemi LASS.
Prema informacijama TASS‑a, „Perun“ je razvijen u NPTs „Svarog“ i namenjen je za zaštitu vojno‑industrijskih objekata, energetskih postrojenja i kritične infrastrukture. Sistem omogućava do 15 minuta neprekidnog zračenja sa baterijom, ima domet do 5 km i borbeno dežurstvo do 5 sati.
.jpg)
Cena jednog dejstva od 10 sekundi laserskog snopa procenjuje se na 205 rubalja. U stacionarnoj verziji smešten je u 20‑ft kontejner, dok je mobilna verzija postavljena na šasiju nosivosti do 5 tona. Opremljen je kamerama, termovizorom i AI sistemom tehničkog vida za prepoznavanje i navođenje ciljeva. Tokom testiranja pokazao je visoku efikasnost protiv FPV i dronova avion‑tipa, onesposobljavajući njihove kamere, baterije, motore i krila. Testiranja sistema traju od juna 2025. godine.
U privatnom sektoru kompanija LuzerBuzz razvijala je projekat laserskog kompleksa „Posoh“, ali je projekat u zastoju zbog nedostatka finansiranja.
Uporedni primeri iz sveta
Slični sistemi razvijaju se i u drugim državama: izraelski „Iron Beam“, britanski „DragonFire“, dok Ukrajina radi na kompleksu „Trizub“.

Prednosti i nedostaci
Laserski sistemi nude relativno jeftino rešenje za neutralizaciju dronova, ali imaju i ograničenja:
- Zavisnost od klimatskih uslova – pri lošem vremenu fokusiranje snopa je otežano,
- Visoka cena samog kompleksa,
- Potreba za snažnim izvorima energije.
Ipak, ovi nedostaci nisu kritični – visoka cena se kompenzuje izuzetno niskom cenom perehvata, a izvori energije se lako obezbeđuju u tlu gde se nalaze objekti koje sistemi štite.
Dronovi‑presretači
Alihanov je dodao da u Rusiji postoji više timova koji razvijaju dronove‑presretače sa naprednim sistemima prepoznavanja i „mašinskog viđenja“. Timovi su dobili tehničke zadatke i podršku države, kako finansijsku, tako i administrativnu.