AH-64 Apache oboren juče – Svetsko prvenstvo počinje sutra. Zato svi izbegavaju istinu.
Juče, 9. juna, pojavila se vest da je američki vojni helikopter AH-64E Apache pao u more blizu Ormuškog tesnaca. Dva pilota su spasena, a zvanični CENTCOM je prvo objavio samo da se helikopter srušio, bez ikakvog objašnjenja – navodeći da se istražuje da li je uzrok kvar, ljudska greška ili neprijateljska vatra. Međutim, vrlo brzo su se pojavile potpuno različite verzije događaja.
Iranski mediji su odmah tvrdili da je Apache oboren specijalnom lutajućom raketom poznatom kao Raketa 358, istim oružjem koje je ranije korišćeno protiv američkih dronova iznad Avganistana. Sa druge strane, američki portal Aksios objavio je informaciju od anonimnog zvaničnika SAD po kojoj nije reč ni o kakvoj raketi, već o slučajnom sudaru sa iranskim dronom Šahed 136, koji nosi 35 kilograma eksploziva. Prema toj verziji, Apache je pokušavao da presretne taj dron, ali je došlo do bliske detonacije ili direktnog kontakta.
Međutim, tu postoji jedan ogroman problem. Svako ko poznaje vojnu tehniku zna da Šahed 136 nosi bojevu glavu od 35 kilograma. Da je taj dron zaista direktno pogodio Apache ili eksplodirao neposredno uz njega, helikopter bi bio raznet u vazduhu. Ne bi bilo nikakvog spasavanja – piloti bi bili mrtvi, a olupina bi se raspala na stotine komada. Ali ovde imamo dva živa i zdrava pilota koji su izvučeni iz vode. To samo po sebi pobija verziju o bilo kakvom sudaru sa Šahedom.

U priču se uključio i Donald Tramp. On je izjavio da su mu vojni zvaničnici potvrdili kako je Iran namerno oborio američki helikopter i da SAD moraju da odgovore na taj napad. Međutim, zvanični CENTCOM i dalje nije potvrdio nijednu od ovih verzija – ni raketu, ni dron, ni Trampovu tvrdnju.
Obostrani udari
Ono što dodatno komplikuje situaciju jesu obostrani udari koji su usledili pre i posle ovog incidenta. Pre pada Apacha, SAD su izvodile vazdušne napade na proiranske snage u Jordanu, Siriji i Iraku. Posle pada, iranska Revolucionarna garda objavila je da je pogodila 21 cilj u američkim bazama u regionu, uključujući bazu Al Azrak u Jordanu, gde su navodno pogođeni hangari sa lovcima F-35. Iran tvrdi da su korišćene balističke rakete Heibar Šekan dometa 1500 kilometara. S druge strane, američka vojska je demantovala bilo kakvu štetu ili žrtve, tvrdeći da su sve rakete i dronovi oboreni pre nego što su stigli do ciljeva.
Istovremeno, pojavila se vest o obaranju novog američkog drona MQ-9 Reaper iznad Irana, što dodatno podgreva tenzije.
Snimci američkih udara po ostrvu Harm i Ormuškom tesnacu dodatno su pojačali sumnje da se radi o eskalaciji sukoba.
[twitter]https://x.com/RT_com/status/2064462858662953361?s=20[/twitter]Na društvenim mrežama pojavio se i snimak besposadnog čamca koji je navodno pokupio preživele članove posade Apacha.
Trampova verzija događaja
Donald Tramp je za Fox News ispričao dramatičnu priču o padu Apacha, nazvavši ga „čudom“. Prema njegovim rečima, iranski dron je udario u helikopter i ostao zaglavljen „između dva pilota“ bez eksplozije. Letelica je bila „u plamenu“, u kokpitu je bilo „mnogo toplote“, dok su piloti pokušavali da je spuste u more, svestan da dron može da detonira „u svakom trenutku“.
Uprkos oštećenjima, piloti su uspeli da slete u more. Oko dva sata kasnije, spaseni su u operaciji koju je Tramp opisao kao prvu u istoriji američke vojske koju je izveo besposadni morski dron.
Geopolitika i Svetsko prvenstvo
Vest o padu Apacha pojavila se 9. juna, a Svetsko fudbalsko prvenstvo u SAD i Meksiku počinje sutra, 11. juna. Nemamo dana za razmišljanje – samo 48 sati od incidenta do otvaranja prvenstva. Zato se u američkim medijima preko noći promoviše verzija o „slučajnom sudaru sa Šahedom“. Tramp i administracija ne mogu da priušte rat u Ormuškom tesnacu uoči najveće sportske smotre. Svaki ozbiljniji sukob sa Iranom značio bi urušavanje cene nafte, terorističke pretnje, haos na aerodromima i katastrofalnu sliku Amerike kao domaćina.
Zato se gura priča o sudaru sa dronom. Ona politički odgovara svima – SAD izbegavaju obavezu odmazde, Iran dobija narativ o uspehu, a prvenstvo može da počne pod prividom normalnosti. Ali istina je negde drugde. Da je Šahed pogodio Apache, piloti ne bi bili živi. Da je kvar – Iran ne bi slavio. Da je posada pogrešila u proceni prilikom presretanja drona, zašto bi napadali Iran? Da je raketa 358 – Tramp bi naredio udare, što se na kraju i dogodilo.
Američka avijacija je posle incidenta izvela seriju udara po ciljevima u Ormuskom zalivu i na ostrvu Harm, dok su Iranci istovremeno lansirali balističke rakete i dronove na američke baze u regionu. Dakle, uzajamni udari su bili realnost, ali se ubrzo nakon toga u javnosti počela plasirati verzija o „sudaru sa dronom“ kako bi se smirile strasti i izbegla eskalacija uoči početka Svetskog prvenstva.
Zaključak
Ključno pitanje ostaje: šta se uopšte dogodilo? Zašto su izvedeni tako opsežni američki avio udari na ciljeve u Ormuskom zalivu ako je u pitanju bila samo pogrešna procena pilota prilikom presretanja Šaheda? Ili se, pak, radi o iranskom napadu kao odgovoru na prethodne američke neprijateljske aktivnosti u Ormuškom moreuzu? Odgovor na ovo pitanje mogao bi da razotkrije pravu prirodu incidenta i da pokaže da li je reč o izolovanom događaju ili o početku šire eskalacije sukoba.