Kinezi razvili „kiborg pčelu“ sa najlakšim upravljačkim čipom na svetu
Kineski naučnici razvili su revolucionarnu „kiborg pčelu“ — živi insekt opremljen elektronskim upravljačkim sistemom teškim svega 74 miligrama, što je lakše od nektara koji pčele obično nose.
Tim profesora Žao Đijelijanga sa Pekinškog instituta za tehnologiju ugradio je ovaj čip na leđa pčele, povezujući ga direktno sa mozgom pomoću tri mikroskopske igle. Električni impulsi šalju komandne signale koji pčeli omogućavaju da se okreće, ide napred ili nazad — sa uspešnošću od 90% tokom testiranja u laboratoriji.
Uređaj je napravljen na fleksibilnom polimernom filmu debljine pčelinjeg krila, ali sadrži sve neophodne module, uključujući i infracrveni daljinski upravljač. U poređenju sa ranijim sistemima, kao što je uređaj iz Singapura tri puta teži, kinesko rešenje pokazalo je bolje rezultate i znatno manje umaranje insekata.

Pčele su idealni biološki nosači: mogu leteti do 5 kilometara bez pauze, a u letu uvlače zadnje noge radi smanjenja otpora vazduha. „Kiborg“ pristup omogućava kombinovanje njihove prirodne agilnosti i kamuflaže sa savremenim elektronskim nadzorom.
Testiranja su obuhvatila devet različitih obrazaca impulsa, ispitana na pčelama i žoharima. Dok su žohari uglavnom sledili unapred definisane pravce, pčele su pokazale veću preciznost u reagovanju na komande.
Međutim, postoje tehnička ograničenja. Trenutno je pčelama potrebna žična povezanost sa izvorom napajanja, jer su postojeće baterije preteške. Pored toga, reakcije na iste signale razlikuju se među insektima, a noge i stomaci pčela slabije reaguju na podražaje.

Bez obzira na izazove, istraživači veruju da bi „kiborg pčele“ mogle imati praktičnu primenu u vojnim operacijama, urbanom izviđanju, borbi protiv terorizma i trgovine narkoticima, kao i u misijama potrage i spasavanja u ruševinama nakon zemljotresa.
U planu su dalja poboljšanja: optimizacija stimulacionih signala, bolja preciznost kontrole i ugradnja dodatnih modula za navigaciju i očitavanje podataka iz okoline. Cilj je primena u složenim okruženjima, uključujući izviđačke i detekcione misije.
Ovim projektom Kina učvršćuje svoju poziciju lidera u oblasti kiborg tehnologije, preuzimajući primat od SAD i Japana zahvaljujući velikim ulaganjima i razvijenoj elektronskoj industriji.