Američki C100 dron povećava preciznost udara F-35A – poređenje sa ruskim eksperimentom na MiG-29
23. jula 2025. kompanija Performance Drone Works (PDW) potvrdila je da je zajedno sa američkim vazduhoplovstvom sprovela demonstraciju upotrebe drona C100 u kombinaciji sa lovcem F-35A Lightning II. Tokom testa, kvadkopter je laserskim obeleživačem tipa Leonardo STAG5 označavao mete na daljinama od 1.000 do 2.000 metara, dok je F-35A ispuštao četiri inertne bombe GBU-12 Paveway II, koje su sve precizno pogodile ciljeve.
Prema podacima PDW-a, sistem je omogućio da pilot F-35A ostane na bezbednoj visini i udaljenosti, dok je dron obavljao ulogu taktičkog obeleživača ciljeva. Ovo značajno smanjuje rizik za timove na zemlji i eliminiše potrebu da se avion spušta na niže visine kako bi osigurao vizuelni kontakt sa metom.
Ovakva integracija označava važan pomak u doktrini vazdušnih operacija: dron male cene i ograničenog dometa postaje multiplikator moći za najmoderniji borbeni avion pete generacije. PDW ističe da C100 može leteti 74 minuta, pokriti 10 kilometara i nositi različite korisne terete – od izviđačkih senzora do sistema za dostavu medicinskih zaliha. Američka vojska već je počela sa uvođenjem ovog modela, uključujući i 173. vazdušno-desantnu brigadu.
S druge strane, u Rusiji se beleže pokušaji integracije malih dronova na lovce MiG-29SMT u okviru projekta „Arhangel“. Na snimcima i fotografijama vidi se da je jedan dron pričvršćen plastičnim vezicama na senzor sistema upozorenja na radarsko zračenje. Autori projekta tvrde da je problem komunikacije rešen time što je operator drona obučen za upravljanje MiG-29SMT.


Ipak, eksperti ističu da je ovakvo rešenje nerealno u operativnim uslovima. Brzina drona, koja iznosi najviše 270 km/h, ograničava let lovca na mnogo nižim brzinama od standardnih 650–1100 km/h, što može dovesti do oštećenja drona ili samog aviona. Kao racionalnija alternativa spominje se ugradnja optoelektronskih nišanskih kontejnera T220 ili raketa-presretača „Igla-V“ u sistem naoružanja MiG-29.

Ideja o korišćenju jeftinijih dronova za presretanje protivničkih BPL-ova umesto skupih raketa „vazduh-vazduh“ ipak se smatra korakom u pravom smeru, ali zahteva sofisticiranija tehnička rešenja. Za razliku od američkog primera, gde dron funkcioniše kao eksterni obeleživač ciljeva u sadejstvu sa F-35A, ruski pokušaji zasad ostaju na nivou eksperimentalnih improvizacija.
Dva slučaja pokazuju različite pristupe – dok SAD koriste sinergiju visokotehnoloških aviona i taktičkih dronova za povećanje preciznosti udara, Rusija testira jeftine i improvizovane metode za odbranu od dronova-kamikaza. Budućnost će pokazati koji od ovih modela će postati dominantan u modernom vazdušnom ratovanju.